Sonja Mozer

Sonja Mozer, Predstavnica Vijeca Evrope u BiH

Kada govorimo o kulturi mira, mislimo na skup vrijednosti, stavova, nacina i obicaja ponasanja i zivotne navike koje iskljucuju nasilje i sprecavaju konflikte, ucvrscivanjem svojih korijena i rjesavanjem problema putem dijaloga i pregovora medu pojedincima, grupama i narodima. Mir se ne odnosi samo na nekonfliktno stanje, vec zahtijeva i pozitivni, dinamicni i uvijek aktuelni proces ucesca i doprinosa miru, u kojem se podrzava i ohrabruje dijalog, a konflikti rjesavaju u duhu uzajamnog razumijevanja i saradnje.

Vijece Evrope, kao najstarija evropska organizacija takve vrste, cvrsto vjeruje da raznolikost lezi u srcu evropskog kulturnog bogatstva - ona je zajednicko naslijede i osnova ovog jedinstva. Nasi projekti poput "Veza izmedu razlicitosti" jasno imaju za cilj postizanje multietnickog i multikulturnog drustva baziranog na prihvatanju visestrukih identiteta svih ljudi, kao preduslov za mir, stabilnost i prosperitet. Kroz integraciju vecine zemalja Centralne i Istocne Evrope, jos od 1989., podrzavajuci ih u naporima za implementaciju i konsolidaciju njihove politike, pravnih i administrativnih reformi, dosli smo do veoma vaznog zakljucka: odbrana mira ne pocinje na konferencijama i kroz naklonjenost politicarima i diplomatima, vec u umovima muskaraca i zena.

Veoma mi je drago biti dio danasnjeg procesa i imati priliku da iskazem svoju podrsku, u ime Vijeca Evrope, ovoj vaznoj inicijativi pokrenutoj sa ciljem njegovanja kulture i mira kroz edukaciju. Revizijom obrazovnog nastavnog plana radi unapredivanja vrijednosti mira i tolerancije, mozemo investirati u buducnost novih dolazecih generacija, kao i u nasu vlastitu. U ovom izlaganju zadovoljstvo mi je spomenuti nedavno usvajanje Nacrta zakona o primarnom i sekundarnom obrazovanju (osnovnom i srednjem), na drzavnom nivou, koji se zasniva na ljudskim pravima i obrazovnim zakonima i nacelima koji se odnose na sve studente u cijeloj zemlji, i koji je neophodan radi postavljanja temelja koji podrzava daljnje reforme.

Usvajanje ovog zakona vazan je korak zemlje ka ispunjavanju obaveza u edukaciji prema Vijecu Evrope, te se nadam da ce podstrek u narednim mjesecima biti dalje provodenje Nacrta zakona i na vise obrazovanje. Nadalje, jedno od najvecih dostignuca Vijeca u Bosni i Hercegovini bila je pomoc kod zamjene skolskog predmeta "Civilna odbrana" uvodenjem novog predmeta "Demokratija i ljudska prava", i to u cijeloj zemlji. Takoder smo zavrsili pripremne seminare za sve srednjoskolske profesore ovog novog predmeta i naisli na veliki interes i uspjeh, tako da cemo nastaviti s razvojem ovog programa, i prosirit cemo ga na nasu novu clanicu, Srbiju i Crnu Goru.

Medutim, obrazovanje za kulturu mira ne smije biti ograniceno samo na skole, jer je drustvo samo po sebi najveci ucitelj. Dakle, ne samo ucitelji i profesori, nego i roditelji, mediji, vjerski lideri, politicari, svi oni stvaraju sliku drustva i ostavljaju tragove koje ce slijediti njihova djeca. Zbog toga se u nasim programima i inicijativama moramo usredotociti na niz problema. Moramo ubrzati sveobuhvatni i konstantni ekonomski i politicki razvoj; moramo unapredivati i njegovati postivanje svih ljudskih prava - s obzirom da su ljudska prava i kultura mira upotpunjeni koncepti, oni se u sustini nikada ne mogu razdvojiti; moramo osigurati jednakost i ravnopravnost izmedu zena i muskaraca; moramo odrzavati prisustvo demokratije na svim nivoima; moramo podrzati komunikaciju ucesnika i slobodan protok znanja i informacija - sve ovo i mnogo vise radi unapredenja medunarodnog mira i sigurnosti. Tesko je koncentrisati se na samo jedan problem ili apekt drustva, na politicku i ekonomsku stvarnost, kada govorimo o kulturi mira - jednostavno zato sto ona dodiruje bukvalno svaki aspekt nasih zivota. To je, kao sto sam vec rekla, stav, nacin razmisljanja i ponasanja u nasim domovima i okruzenju, kao i na politickoj sceni. Kao ljudska bica, mi nemamo samo jednu, vec vise licnosti i pripadamo ne jednom, vec vecem broju zajednica, i to je nacin da shvatimo da moramo poceti upoznavati i razumijevati kompleksan nacin na koji se odnosimo jedni prema drugima u ovom globalnom selu.

Problemi kojih cemo se dotaci u toku odrzavanja ove konferencije odnosit ce se na razlicite nivoe za sve nas, bez obzira odakle dolazimo.

Slijedeca misao nekome moze zvucati uznemirujuce, ali kultura mira u danasnjem svijetu nikada ne moze biti zadrzana unutar granica samo jedne zemlje - ako covjecanstvo ima jedan zajednicki cilj za sve, vjerujem da bi to predstavljalo cvrstu uvjerenost i svijest da su sva nasa prava ugrozena kada bar jedna osoba pati, da demokratija nikada nece zazivjeti dok ne zazivi za sve ljude. U danasnjem svijetu ne postoji pojam lokalnog konflikta.

Naposlijetku, dozvolite mi da kazem: Bosna i Hercegovina svakako ima burnu proslost, ali je upravo ta proslost ono sto joj je zajednicko s ostatkom Evrope, cija je historija obiljezena vise ratovima nego mirom. Ono sto nas cini Evropljanima jeste nasa obaveza prema tom svijetu. Zbog toga sam odusevljena sto je konferencija na ovu temu i ovakvog sadrzaja zauzela mjesto ovdje u Sarajevu - gradu raskrsca, koji toliko predstavlja simbol svega onoga sto Evropa jeste, sto nije, i onoga sto treba biti.

Svima nama zelim da ovih nekoliko dana bude vrlo interesantno i upecatljivo.