Govornici

Uloga filma u edukaciji za kulturu mira

Dame i gospodo,

Cast mi je i veliko zadovoljstvo sto sam u mogucnosti sresti vas sve ovdje u Sarajevu, iako na ovom putovanju vrijeme nije na mojoj strani. Takoder, ovo nije bas najbolji period u mom zivotu, buduci da sam u posljednje vrijeme izgubio veoma drage osobe, ali tema ove konferencije je toliko vazna da je ne smijem propustiti, iako mnogi temu kulture mira smatraju neinteresantnom.

Pokusat cu podijeliti s vama kratku kulminaciju svojih iskustava i zapazanja koja sam u filmskoj industriji i industriji emitovanja sakupljao proteklih 28 godina.

Moja interpretacija "edukacije" o kulturi mira ima generalno i neformalno znacenje, ali ne i znacenje struktuiranog institucionaliziranog nacionalnog nastojanja za edukacijom.

Zelim podijeliti s vama slijedece. Jednog kasnog popodneva 2002. godine, kada sam se osjecao neraspolozeno (uglavnom zbog problema u vezi sa poslom), popeo sam se uz brdo u Kuala Lumpuru kako bih se odmorio i smirio. Slucajno sam se zatekao pokraj covjeka - starosne dobi oko 70 godina - i zapoceo razgovor s njim. Ubrzo nakon sto sam osjetio da je pristupacan, upitao sam ga zasto u posljednje vrijeme ima toliko mrznje, agresije i nasilja u svijetu. Ukratko, rekao je da u SVAKOM drustvu postoje 3 glavna nedostatka koja narusavaju ravnotezu mira - (a) bolest (zdravstveno pitanje), (b) siromastvo (ekonomsko pitanje), i (c) neznanje (obrazovno pitanje). Od ova tri nedostatka, rekao je, najmocniji i najveci je neznanje. Od tada, cvrsto vjerujem u istinu onoga sto mi je rekao.

Drago mi je sto je fokus naseg okupljanja ovdje upravo taj - edukacija - koja, na kraju, povlaci pitanje neznanja. A neznanje nas moze dovesti do nasilja.

Malezija je mala zemlja, ali velikog potencijala. Njena multirasna i multietnicka populacija uvijek je bila veoma uspjesna u ocuvanju stabilnog i mirnog zivota, pridrzavajuci se nekoliko osnovnih principa, npr. jedinstvo i vrhunski nacionalni patriotizam, tolerancija i razumijevanje, koncept medusobne kolaboracije, briga o susjedu, kao i postepena kulturna transformacija. A kada obratite paznju na nasu raspodjelu resursa, vidjet cete da se najvise ulaze u obrazovanje.

Malezija je cvrsta pristalica ideala mira, jednakosti i nenasilja. Kako bi podrzala ove principe, a u okviru XIII NAM Konferencije, Malezija je organizovala prvi Svjetski filmski festival Kuala Lumpura, na kojem su teme bile isti ovi principi, u Kuala Lumpuru, u martu 2003. Iako je za njegovu realizaciju bilo predvideno samo 4 sedmice, festival je privukao ucesce 48 filmova predstavnika 38 zemalja, uz raskos i slavu. Vlada se slozila da se ovaj festival mora nastaviti na istu temu.

Danas je medu mladim generacijama prisutno vece nego ikad razumijevanje i svijest o filmu u Maleziji. Film se vise cijeni, i u svojoj univerzalno prihvacenoj strukturi. Programe o znacaju filma danas u Kuala Lumpuru izvode mnogi. Osim FINAS-ovog vlastitog cetrnaestodnevnog filmskog festivala, postoje i oni koje organizuju Kelab Seni Filem Malaysia (Filmski klub Malezije), HELP institut, Kuala Lumpur Filmski forum, strane ambasade i drugi.

Primjecujem da grupe ukljucene u programe filmskih klubova imaju dublje razumijevanje znacenja i poruka koje pokazuju filmovi. Kao takvi, svjesniji su ogranicenja stvarnog zivota, za razliku od "precizne uzrocno-posljedicne veze fantazije" koju donosi film - oni razumiju kreativne scenarije i fantaziju scenarista, kao i rezisera. Ove aktivnosti prakticno doprinose promociji razumijevanja i tolerancije i, prema tome, mirnog zivljenja.

Prikazivanje filmova danas je takoder jedan od najsigurnijih dostupnih oblika zabave. Ne samo da film okrepljuje ljudski um, on takoder utice na emocije publike i tako promovira dublje razumijevanje ljudske logike za akcije.

Ohrabljujuca je cinjenica da je podrska publike za lokalne filmove porasla. Prije deset godina, udio prihoda lokalnih filmova na trzistu je iznosio samo oko 5~7% od US 45.0 miliona; u skorije vrijeme, ovaj procenat se povecao na oko 20%, dok je najvisi bio 24% u 2003. godini. Broj produkovanih filmova duplo je povecan, za razliku od ranijeg godisnjeg prosjeka od 12 naslova. Ova cinjenica je ohrabrujuca ne samo ekonomski, jer ukazuje na stalan rast obozavatelja lokalnih kreativnih radova. Relativno govoreci, danas su radovi mladih ljudi sve vise u centru paznje, posebno 2004. i 2005. godine, kako internacionalno tako i lokalno. Opcenito, radovi su manje fokusirani na neko odredeno rasno ili etnicko porijeklo, za razliku od filmova produciranih od strane starije generacije. Mladi takoder prikazuju razlicite nacine predstavljanja filma. Filmski klubovi koji primjecuju ovaj potencijal takoder daju punu podrsku ovim novim filmovima.

Shvatajuci strateski znacaj filmova sa vise aspekata, vlada je odobrila Nacionalnu filmsku polisu u februaru ove godine. Ova polisa tezi da razvoj filmske industrije podigne na visi nivo i izmijeni postojece manje relevantne zakone. Postoji 6 podrucja fokusa: razvoj ljudskih resursa, nabavka infrastrukture, nabavka novcanih sredstava, marketinska i promotivna podrska, pregled zakona i rekonstrukcija FINAS-a. Do promjena ce doci uskoro, ove i naredne godine.

Malezija je uvijek bila uspjesna zemlja i ne suocava se sa mnogo problema kada je u pitanju zdravstvo (bolest) i ekonomija (siromastvo). Medutim, svjesni smo i osjetljivi na opasnosti neuspjeha edukacije (neznanje) jer ono jos uvijek vlada u BILO KOJOJ zemlji, cak i ako ta zemlja ima povecanu populaciju magistarske, univerzitetske ili srednjoskolske edukacije. Neuspjeh edukacije uvijek ce ostati potencijalna opasnost za mir.

Da zakljucimo, svaki nivo drustva ima duznost da promovira mir i svoje kulture. Filmski svijet znacajno doprinosi utjecaju i oblikovanju ovih kultura, posebno u umovima mladih generacija. Na kraju, cilj je unaprijediti razumijevanje i svijest o zajednickom zivotu u miru. Ovo zaista podrazumijeva eliminaciju neznanja, i najbolje se fokusirati na edukaciju u njenom bliskom i neformalnom obliku.

I konacno, zelim izraziti svoju zahvalnost gospodi Sabihi Hadzimuratovic, glavnom organizatoru ove konferencije, sto je pozvala Maleziju (sto je mene i dovelo ovdje); takoder zelim zahvaliti Ambasadi Malezije u Sarajevu, posebno H.E. Ambasadoru Ramlan Ibrahimu, gospodinu Shazryll Zahiranu, sefu kancelarije, te gospodi Sarojini i Dennis za omogucavanje mog ucesca ovdje. I, takoder, svima vama na paznji!

Hvala.