Touba Kermani

Touba Kermani Teheran, Iran

Obrazovanje:

• Ph.D. komparativne filozofije i teologije na U.C.S.D i U.C.L.A., Kalifornija
• Edukativni kurs: islamska filozofija i teologija1995.
• Dizertacija doktorskog kursa: "Essence of the Time"

Radno iskustvo:

• Ministrica obrazovanja 1979-1981
• Direktor stranih iranskih i socijalnih poslova,
• Profesorica na Teheran Univerzitetu.

Sta znaci mir?

Mir znaci brinuti o samom sebi, o drugima i o Zemlji. Kada se brinemo o sebi, dobivamo mir koji nam je potreban. Jedemo dobru i zdravu hranu i vjezbom razvijamo nasa tijela. Dogadja nam se dosta toga lijepog i zabavnog, placemo kada smo tuzni. Zalazemo se za sebe kada smo uzrujani i ljuti. Kada se brinemo o drugima, pomazemo si medjusobno u nevolji. Postavljamo jedni drugima pitanja poput: zasto si tuzan? Slusamo price jedni drugih koje uticu na nase zivote. Medjusobno se uveseljavamo trazeci svoj vlastiti put. Kada se brinemo o planeti, osluskujemo njene potrebe. Sadimo drvece i biljke i zivimo svaki dan jednostavno. Cijenimo sve njene darove, zrak, sunce i kisu. Koristimo bicikla, stedimo struju i ne ugrozavamo okolinu otpadom. Mir predstavlja razlicite stvari za razlicite ljude u razlicitim periodima njihovih zivota. Mir znaci ne drogama, ne borbi, mir znaci ne kriminalu, ne nasilju, ne mrtvim tijelima, ne ljudima punim mrznje. Mir znaci ljubav, nada, sigurnost, odmor, porodica, mir znaci biti slobodan i zivjeti u harmoniji. Mir je kao zena ili majka koja je izgubila svoje tijelo u Hirosimi, Palestini, Bosni, Iraku i Ceceniji.

Glavna tema ovog seminara je edukacija za kulturu mira. U danasnjem svijetu, i uzimajuci u obzir nasa iskusenja od strane onih poput Mr. Hungtinton o dubokom jazu izmedju kultura i civilizacija kao i nemogucnost njihovog medjusobnog razumijevanja, i uzimajuci u obzir velesile poput nekih sjedinjenih drzava koje iniciraju ratove, i kontinuitet ratova, krvoprolica i gladi koji se svi ujedinjuju u jednu veliku silu, u jednu ideju, ima li mjesta za razgovor o miru, razumijevanju, prijateljstvu, pravdi, moralu, ukratko "religiji". U svijetu u kojem je nazalost razrusen Berlinski zid a zatim podignut novi zid u Palestini, da li je moguce razgovarati o miru i prijateljstvu.

• Odgovor je mozda cinjenica, da smo obavezni poduzeti nesto, da posijemo dobrotu u srca zednih ljudskih bica.
• Odgovor je mozda da smo obavezni odrzavati ovakve seminare i uciniti da se svjetlost koja blista u srcima nekih ljudi nikada ne ugasi.
• Odgovor je mozda da je ljudsko bice Bozije remek-djelo, i da se prema njemu moramo ponasati odgovorno.
• Odgovor je mozda da Bozija religija ne obecava spas samo odredjenim ljudima, u odredjenom vremenu ili na odredjenom podrucju. Ona ne obecava spas samo odredjenim narodima, ne odnosi se samo na specificne dijelove njihovih zivota, nego su svi ljudi na svim podrucjima i uvijek, u njihovim individualnim i drustvenim aspektima zivota, u milosti Bozijih poslanika koji svim ljudima podjednjako pruzaju svoju ruku, pobudjujuci njihovu vjeru i motivisuci njihove razume.

Pravda je jedan od najfundamentalnijih koncepata cija je realizacija u drustvu jedan od najznacajnijih ideala religija.

Kada pravda bude ta koja ce upravljati drustvom i svijetom, sve ce biti na svom mjestu; drugim rijecima, postici ce to na pravi nacin. Prema tome, pravda je zasnovana na pravima a priori egzistencije i ovisi o njoj.

Mir je takodjer temelj i originalni cilj svake religije. On ima neraskidivu i cvrstu vezu sa aspektima religije. Cak je i termin "Islam" izveden iz s.l.m., sto znaci mir i prijateljstvo. A jedno od Bozijih imena je i "salam", sto znaci mir, sigurnost; mir i spokoj su interne stvari koje Milostivi Bog obecava ljudskim bicima.

I krscanstvo, takodjer, uci covjeka da voli, prvo Boga a zatim i ostale. U ucenjima Isusa Krista receno je: "voli svoga bliznjega kao samoga sebe". I u krscanstvu, istinski mir podjednako se dijeli na sve. Istinski mir je taj koji dolazi od Boga i predstavlja mir duha, mir uma, mir srca, koji je iznad svih ljudskih zapazanja. Samo je onaj mir koji je razuman i slobodan od svih sebicnosti, glavno oruzje protiv svih konflikata.

Ali, kada spominjemo neke koncepte vrijednosti poput mira i pravde, mislimo da su u religijama ova dva koncepta mira i pravde potpuno medjusobno povezana i medjusobno zavise. Istinski mir je stabilan tamo gdje vlada pravda.

Jednom prelijepom recenicom, George Washington govori da su religija i moral neophodni za podrsku napretku naroda, i da su zasnovani na tome od kakvog materijalnog i duhovnog razvoja, kao i dobra su formirani (citirano konceptualno).

Nazalost, u danasnje vrijeme, koncepti vrijednosti pokusavaju se predstaviti kao neosnovane, bezvrijedne i uzaludne stvari, a moralu se pokusava pripisati samo vjestina, a ne prednost. Drugim rijecima, postoji ili moralan covjek kojemu su uskraceni zemaljski darovi, ili nemoralan covjek koji uziva u ovim darovima. Istina je da svi moralni koncepti, kao i vrijednosti unutar njih, imaju svoje prednosti; a zivjeti moralan zivot znaci zivjeti bolje i uspjesnije, a ne zivjeti uskraceno od darova.

Medju djelima nemoralnih ljudskih bica u savremenom svijetu, mozemo spomenuti slijedeca:

1. Narusavanje vrijednosti i smanjenje ljudskog osjecaja za vrijednosti, te politiciziranje problema;
2. Negiranje evidentnih religioznih principa i preziranje religioznih ljudi;
3. Preziranje religijskih vodja i okvira;
4. Nemogucnost mira i prijateljstva izmedju religija i religijskih vodja i uzrokovanje mrznje i nesuglasica izmedju njih;

Da li je istina da sveti tekstovi poput Tore, Evandjelja, Kur'ana, Psalama itd. pozivaju na mir i prijateljstvo, i da popularne narodne poslovice takodjer ukazuju na koncepcije poput "krv se ne bi trebala brisati krvlju" ili, prema veoma staroj tibetanskoj poslovici, "Mrznja nikada ne moze prici i izbrisati mrznju".

Preziranje principa evidentnih za i prihvacenih od strane razlicitih narodnih kultura i civilizacija, s ciljem nametanja jedne kulture, civilizacije i volje nad svim ostalim.

Zaista mozemo priznati da su od iskona, kad su ljudska bica gradila i stvarala svoje prve zajednice, postojale rasprave koje se ticu ideja i stavova.